Hipohidroza – život bez znoja nije premija!
Šta je hipohidroza i koji su njeni simptomi? Pročitajte i saznaje da li je baš tako sjajno živeti bez znojenja ili je znojenje ipak poželjno.
Šta je hipohidroza?
Hipohidroza je pojam koji označava nemogućnost tela da se znoji. Na neki način, možemo da kažemo da je to druga krajnost u koju znojenje može otići. Na onom drugom kraju nalazi se problem prekomernog znojenja organizma koji se naziva još i hiperhidroza.
Zvuči sjajno, zar ne. Vrućina je ili trenirate, a nimalo se ne znojite?
Zapravo, stvari nikad nisu baš tako crno-bele, pa ni u ovom slučaju.
Znojenje je ipak važna funkcija u našem organizmu i sa razlogom je tako. Iako ga možda baš i ne obožavamo, ono ima svoju ulogu – da rashladi naš organizam kada je pregrejan. To može biti onda kada je napolju toplo ili kada smo fizički aktivni pa nam se poveća „radna temperatura“ tela. No, isto tako znojenje pomaže da se organizam rashladi onda kada imamo groznicu odnosno povišenu telesnu temperaturu koja je reakcija našeg imunog sistema na neki virus ili bakteriju. Zamislite u tom slučaju da ne možete da se znojite? Nije baš dobra ideja, zar ne?
O tome koje su sve posledice hipohidroze, malo ćemo kasnije. A verujte, nisu nimalo naivne.
Za početak, hajde da prvo prepoznamo problem.
Činjenica je da se ne znojimo svi jednako. Neko se znoji obilno, a neko stvara veoma malo ili nimalo znoja.
Kada govorimo o smanjenom znojenju, onda se razlikuju 2 stanja:
– Hipohidroza (kao nedovoljno znojenje)
– Anhidroza (kao potpuno odsutvo znojenja)
Ponekad je teško utvrditi šta je mnogo, a šta je malo. Umerena hipohidroza može proći i neprimećeno. Međutim, sledeći simptomi trebalo bi da vas alarmiraju, jer nedostatak znojenja može da ostavi ozbiljne zdravstvene posledice.
Simptomi hipohidroze
Hipohidroza može da se javi u tri oblika
– Generalizovana – kada znojenje izostane na celom telu
– Lokalna – kada se javi na određenom mestu, odnosno samo određena mesta na telu se ne znoje.
– Raštrkana – kada se javlja na više različith mesta na telu.
Ako se izostanak znojenja javlja samo na određenim mestima na telu, možda i previdite problem i prođe nezapaženo. Međutim, dešava se nekad da nedostatak znojenja na jednom mestu na telu, organizam nadomesti pojačanim znojenjem na drugim delovima. Slična situacija dešava se i osobama koje se podvrgnu operaciji prekomernog znojenja. Ova pojava naziva se kompenzatorno znojenje.
Ovo je slučaj kada je hipihidroza delimičan problem.
Međutim, kada je ova pojava rasprostranjena po celom telu, onda se pored nedostatka znoja mogu javiti i neki drugi, naizgled nepovezani problemi:
– Grčevi u mišićima
– Slabost i nesvestica
– Mučnina
– Osećaj pregrejanosti
– Visoka telesna temperatura
– Veoma suva koža
– Otežano disanje
Sve ovo je posledica nemogućnosti organizma da reguliše telesnu temperaturu, što uostalom i jeste osnovna uloga i funkcija znojenja.
Osobe koje imaju hipohidrozu, teže tolerišu vrućinu, jer organizam nije dovoljno efikasan u rashlađivanju. Ovi simptomi će se uglavnom i ispoljiti pri visokim spoljašnjim temperaturama, u zagrejanim prostorijama ili pri jačem fizičkom naporu.
A zašto se javlja?
Uzroci hipohidroze su sledeći
Ne postoji jedinstven odgovor na pitanje zašto dolazi do ovog stanja.
Uzroci se mogu tražiti u:
– Genetskom kodu – genetika može da odigra značajnu ulogu u pojavi hipohidroze. Nekad u smislu da može biti nasledna, a nekad u smislu urođenog genetskog poremećaja nervnog ili metaboličkog sistema. Jedna od takvih pojava je i hipohidrotična ektodermalna displazija koja se javlja onda kada osoba ima manji broj znojnih žlezda nego što je uobičajeno. Iako možda i ne deluje tako, znojenje je jako tesno povezano sa nervnim sistemom – tačnije sa simpatičkim nervnim sistemom. Urođeni genetski poremećaji u njegovom radu mogu se odraziti na organizam kao nedostatak znojenja.
– Povredama kože. Ozbiljne povrede kože mogu da ugroze normalno funkcionisanje znojnih žlezda. Te povrede mogu nastati usled opekotina, radijacije, ili usled veoma začepljenih pora na koži koje se mogu javiti kao posledica psorijaze, skleroderme ili neih kožnih bolesti. Kao rezultat toga, može se javiti smanjeno lučenje znoja ili hipohidroza.
– Određene bolesti mogu uticati na stanje vezivnog tkiva koje podržava kožu. Usled toga, može doći i prodpadanja znojinih žlezda i njihovog lošijeg funkcionisanja odnosno smanjenog znojenja. Takođe, određene bolesti koje utiču na rad nervnog sistema, ali i na rad horomona mogu biti uzrok problema.
Neke od njih su:
o Dijabetes
o Multipla skleroza
o Parkinsova bolest
o Alkoholizam
o Amilodoza
o Rak pluća
o Nedostatak b vitamina
– Lekovi – mnogi lekovi utiču na to kako rade znojne žlezde. Među njima su i lekovi protiv znojenja poznati kao antiholinergici, lekovi protiv Parkinsonove bolesti (kojima su aktivni sastojci benzeksol, benzatropin, biperiden, orfenadrin i prociklidin), ali i određeni antipsihotici i lekovi protiv glaukoma, antiepileptici i neki diuretici (aktivni sastojci su: acetazolamid, metazolamid, dorozolamid i topiramat)
– Dehidracija – naš organizam je pretežno sastavljen od tečnosti i da bi optimalno funkcionisao potrebna mu je voda. Nedostatak vode odnosno smanjen usnos tečnosti dovodi do nedovoljnog znojenja. Prekomerno izbacivanje iste (kroz povraćanje, proliv i slično) može takođe da dovede do dehidracije što kao posledicu može da ima smanjene mogućnosti tela da se znoji.
Kako se dijagnostikuje hipohidroza?
Relativno je jednostavno konstatovati anhidrozu odnosno potpuni nedostatak znojenja. Malo je teže konstatovati problem nedovoljnog znojenja i napraviti razliku šta je normalno, a šta smanjeno znojenje.
U te svrhe mogu se raditi različiti kvantitativni testovi koji mere količinu izlučenog znoja. Neki od njih su:
·Axon refleks test – tokom kojeg elektrode stimulišu znojne žlezde, a onda se meri količina proizvedenog znoja. Ovaj test radi procenu funkcionisanja nerava koji izazivaju znojenje.
·Test silastičnog znojnog otiska – koji meri gde se znojite više, a gde uopšte ne. Znoj se oslikava na materijalu napravljenom od silikona.
·Termoregularni test – Radi se u komori koja izaziva telesnu temperaturu na kojoj se većina ljudi znoji. Za merenje znojenja koristi se prah koji menja boju u predelima gde se znojite.
·Biopsija kože – test podrazumeva uklanjanje malog uzorka kože da bi se utvrdilo stanje znojnih žlezda pod mikroskopom.
·Magnetna rezonanaca – onda kada se posumnja da je problem hipohidroze uzrokovan poremećajem rada centralnog nervnog sistema.
U zavisnosti od uzroka, pristupa se lečenju na neki od sledećih načina.
Hipohidroza lečenje
Hipohidroza nekad ima, a nekad nema adekvatan tretman.
Kako se leči hipohidroza onda kada je to moguće?
· U slučajevima kada je ona posledica nekih bolesti, terapija tih stanja može dovesti i do poboljšanja na ovom planu.
· Ukoliko je uzrok hipohidroze u nekim medikamentima, onda rešenje može biti u promeni terapije.
· Dehidracija kao uzrok hipohidroze može se nadomestiti hidriranjem organizma.
· Domaći lekovi nekad mogu korisni. U ovom slučaju, misli se na ishranu koja podstiče znojenje. Đumbir se pokazao kao koristan u nekim slučajevima, jer poboljšava cirkukaciju i rad unutrašnjih organa, pa samim tim može da podstakne i znojenje. Krastavci su dobri u ishrani, jer sadrže puno vode i oligoelemenata koji su korisni za hidriranje organizma.
Međutim, ako se ustanovi da su znojne žlezde atrofirale ili je genetski kod takav da kod nekoga izaziva hipohidrozu ili anhidrozu, onda često pravog leka nema, nego je potrebno prilagoditi se situaciji i prihvatiti problem. U tom slučaju, lečenje hipohidroze zapravo podrazumeva promenu životnih navika i primenu preventivnih mera koje bi eventualno sprečile moguće medicinske komplikacije.
A da stvari mogu da se zakomplikuju – mogu.
Evo na koje sve načine se mogu manifestovati posledice nelečene hipohidroze.
Posledice hipohidroze
Nemogućnost tela da se ohladi onda kada je to potrebno može imati neprijatne, pa i životno opasne posledice.
· Mišićni grčevi su prva faza – obično se javljaju u nogama, rukama, stomaku, leđima, gde su velike mišićne grupe. Ako vam se ovo desi, potrebno je da odmorite i da pijete vode, kako bi se telo rashladilo.
· Iscrpljenost od vrućine je sledeća faza. Pored grčeva, uključuje slabost, nesvesticu, ubzan rad srca i dsianje, ekstremnu žeđ, bledu kožu, mučninu i povraćanje, glavobolju.
· Nešto ozbiljnija faza je toplotni udar. Ispoljava se keo pregrejanost, crvenilo, dezorijentisanost, telesna temperatura preko 40, plitko disanje, slab puls, suva koža, gubitak svesti. Ovo može biti opasno stanje jer ako potraje, dolazi do oticanja mekih tkiva i organa, uključujući i mozak, što može imati trajne posledice, a nekada i fatalan ishod.
Ako dođe do toplotnog udara, treba pozvati hitnu pomoć. U međuvremenu, osobu koja je u problemu treba rashladiti na sledeći način:
– Pomeriti je u hladovinu
– Raskomotiti
– Staviti hladne oblooge ispod pazuha, na prepone, zglobove, lice, vrat , grudi
– Ventilator koji hladi može biti koristan
– Ponudite osobi koja je pod toplotnim udariom vodu na svakih 15 minuta
Kako sprečiti posledice hipohidroze
Najbolji način da se izborite sa ovim problemom jeste da naučite da živite sa njim.
Izbegavajte pregrevanja na bilo koji način. Sve ono što bi nekome dovelo do prekomernog znojenja, kod vas može da dovede do toplotnog udara koji nije naivan.
Zato:
· Izbegavajte odeću od sintetičkih materijala, koja je uska i u kojoj koža ne može da diše. Birajte laganiju odeću, prirodnih materijala i svetlijih boja.
· Izbegavajte boravak napolju kada je vrućina, kao i boravak u toplim prostorijama. Ako je i neophodno da budete u njima, nađite način da se rashladite. Imajte pored sebe uvek vodu, kako biste bili dovoljno hidirirani, ali kako biste i eventualno mogli da se prskanjem rashladite.
· Redovni pilinzi i eksfolijacija su obavezni ako su začepljene pore problem zbog kojeg znojenje nije adekvatno. Povedite računa o tome da budu čiste. Kozmetika sa alfa i beta hidroksi kiselinama deluje na kožu tako što uklanja mrtve ćelije pa može biti jedno od rešenja. O tome najbolje da se posavetujete sa dermatologom.
Znojenje je ipak značajna funkcija našeg organizma i nedostatak znoja, kao što vidite, baš i nije životna premija. I hipohidroza i hiperhidroza su krajnosti. Poželjna opcija je, kao i obično, negde u sredini.